Terorizam, muslimani i medijski disbalans

Piše: Harun Karčić

Teroristički napadi koje izvedu muslimani dobiju čak 357% više medijske pažnje nego isti napadi koje izvedu pripadnici drugih vjerskih ili ideoloških grupa. To su zaključci nedavne studije američkog Georgia State univerziteta koja je objavljena u naučnom časopisu Justice Quarterly. U studiji je zaključeno da je religijska pripadnost napadača glavni predikament u odlučivanju koliko će medijske pažnje biti posvećeno određenom oružanom napadu. 

Muslimani mediji

Broj terorističkih napada širom svijeta opada iz godine u godinu, a broj žrtava terorizma najniži je od 2009. godine – to su podaci Međunarodnog centra za analizu terorizma (Jane’ JTIC). Tokom cijele 2018. godine, JTIC je zabilježio ukupno 15.321 napad oružanih grupa širom svijeta, u kojima je ukupno poginulo 13.483 ljudi. Iako je broj napada u 2018. veći nego u 2017. godini, broj žrtava se smanjio. Naime, prema podacima Globalnog indeksa terorizma, 2017. godine izvedeno je 10.900 terorističkih napada širom svijeta, u kojima je kumulativno poginulo 26.400 ljudi.

Ovdje je važno napomenuti da broj oružanih napada i žrtava već treću godinu zaredom bilježi konzistentan pad, budući da je oružano nasilje dostiglo vrhunac 2014. godine, kada je izvedeno 17.000 napada širom svijeta, u kojima je poginulo 45.000 ljudi. 

Indikativan je i podatak da su teroristički napadi pretežno koncentrisani u regionima gdje već postoji visok stepen političkog nasilja. Više od polovine svih napada izvedeno je u četiri države: u Iraku 23% napada, u Afganistanu 13% napada, u Indiji 9% napada i u Pakistanu 7%. Istovremeno, više od polovine svih žrtava terorizma stradalo je u Iraku (24% žrtava), Afganistanu (23%) i u Siriji (8%). 

U nekoliko muslimanskih zemalja zabilježeno je drastično smanjenje oružanog nasilja u 2017. godini u poređenju sa 2016. godinom. Naprimjer, Turska je zabilježila pad od 67% u broju terorističkih napada i pad od 78% u broju žrtava u datom periodu; Jemen je zabilježio pad od 57% u broju terorističkih napada i pad od 50% u broju žrtava; Saudijska Arabija je zabilježila pad od 56% u broju napada i pad od 81% u broju žrtava, dok je Libija zabilježila pad od 55% u broju terorističkih napada i pad od 81% u broju žrtava. 

Drugim riječima, broj terorističkih napada u tim državama, a time i broj žrtava, postepeno se smanjuje proteklih godina iako je i dalje – historijski gledano – izuzetno visok.

U drugim zemljama, ipak, bilježi se povećanje terorističkih napada. Naprimjer, u Nepalu je zabilježen skok od 474% terorističkih napada, ali većina njih nisu bili smrtonosni; u Kameronu se broj terorističkih napada povećao za 68%, dok je broj žrtava porastao za 15%; u Mijanmaru se broj terorističkih napada povećao za 55%, dok se broj žrtava povećao za 199%, a u Keniji se broj terorističkih napada povećao za 49%, dok se broj žrtava povećao za 75%. 

Općenito gledajući, situacija se popravlja kada je riječ i o političkom nasilju. Evo i nekoliko zanimljivih brojki: u 2017. godini broj terorističkih napada pao je za 27% u poređenju sa 2016. godinom; 94 država svijeta zabilježilo je napredak u vezi s pitanjem sigurnosti, dok je 46 država zabilježilo nazadak a 99% žrtava terorizma stradalo u državama koje već imaju visok stepen političkog nasilja. Drugim riječima, veoma je mali broj žrtava terorizma u mirnim zemljama Evropske unije ili u SAD-u. Zapravo, profesor na Univerzitetu u Marylandu Gary LaFree, istovremeno i jedan od pokretača Nacionalnog konzorcija za izučavanje terorizma i odgovora na terorizam (START), ukazuje kako je 2017. godine od svih terorističkih napada u svijetu svega 2.7% izvedeno u Zapadnoj Evropi, a čak 1% u Sjedinjenim Američkim Državama.

A zašto svakodnevno slušamo vijesti o terorizmu ako se broj napada smanjuje?

Razlog je vjerska pripadnost napadača. Naime, teroristički napadi koje izvedu muslimani dobiju čak 357% više medijske pažnje nego isti napadi koje izvedu pripadnici drugih vjerskih ili ideoloških grupa. To su zaključci nedavne studije američkog Georgia State univerziteta koja je objavljena u naučnom časopisu Justice Quarterly. U studiji je zaključeno da je religijska pripadnost napadača glavni predikament u odlučivanju koliko će medijske pažnje biti posvećeno određenom oružanom napadu. 

U Sjedinjemim Američkim Državama javnost ima tendenciju da više strahuje od muslimana napadača nego od napadača drugih vjerskih pripadnosti. Mnogo se veća pažnja posvećuje malom broju napadača muslimanske vjere koji su izveli napade širom SAD-a u protekloj deceniji nego što se posvećuje ekstremno desničarskim oružanim grupama kojima pripadaju bijeli Amerikanci kršćanske provenijencije. Istraživanje američkog istraživačkog centra Gallup pokazuje da blizu 50% Amerikanaca smatra kako oni ili članovi njihovih porodica mogu biti žrtve terorizma. Naprimjer, u 136 terorističkih napada izvedenih u Sjedinjenim Američkim Državama nakon 11. septembra 2001. godine do 2018. godine ubijeno je 99 ljudi. Autori studije zaključuju da su napadači bili muslimani u svega 12.5% napada, dok su istovremeno dobili 50% medijske pažnje.  

Pored vjerske pripadnosti, dva druga faktora također su uticala na obim medijske pažnje koji se posvećuje pojedinačnom oružanom napadu. Prvo, ukoliko policijska akcija rezultira hapšenjem napadača, onda napad dobije 287% više medijske pažnje. Drugo, ukoliko je napad izveden protiv državne institucije, isti napad dobije 211% više medijske pažnje. Također, broj žrtava utiče na količinu medijske pažnje: za svaku dodatnu žrtvu, izvršeni napad dobije 46% više medijske pažnje. 

Etiketa ”teroriste” – sviđalo se to nama ili ne – postala je u američkoj imaginaciji nešto manje od sinonima za muslimana– uprkos postojanju niza lingvističkih, vjerskih i rasno neutralnih definicija.

Spomenuto istraživanje prvo je koje je obavljeno nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine a koje detaljno analizira povezanost medijske pažnje s vjerskom orijentacijom napadača. 

Takav disbalans u izvještavanju dodatno doprinosi stigmatizaciji muslimana kao manjine u Americi i Evropi i rezultira njihovom diskriminacijom u javnosti. 

Lektura: Hurija Imamović

Dozvoljeno je prenositi sadržaje sa portala algoritam.net bez odobrenja, ali je pri preuzimanju obavezno navođenje imena autora teksta i izvora, te stavljanje direktnog linka na sadržaj koji se preuzima sa portala. Takođe, ni u kom slučaju nisu dozvoljene intervencije na preuzetom sadržaju.